Cvjetanje narcisa, toplije vrijeme ili položaj Sunca na nebu – kako zapravo definiramo početak proljeća?
Prvi dan proljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu astronomski se događa na proljetni ekvinocij, 20. ožujka 2021. Ali jeste li znali da zapravo postoje tri glavne definicije sezone koje dolaze iz astronomije, meteorologije i fenologije?
Godišnja doba su odjeljci godine koji se odnose na godišnje promjene vremena. Postoje četiri godišnja doba; proljeće, ljeto, jesen i zima. Godišnja doba se odnose na vremenske prilike u dijelovima svijeta kao što su Europa i Sjeverna Amerika gdje se početak rasta biljaka i ponovno buđenje prirode (proljeće) može odvojiti od vruće sezone kada usjevi sazrijevaju (ljeto) ili kada stabla gube svoje lišće (jesen ili jesen) i posljednje hladno razdoblje (zima).
Za veći dio sjeverne hemisfere proljetni mjeseci su obično ožujak, travanj i svibanj, pa prema ovoj definiciji proljeće počinje 1. ožujka.
To je zato što meteorolozi imaju tendenciju podijeliti godišnja doba na razdoblja od tri cijela mjeseca na temelju prosječnih mjesečnih temperatura, pri čemu je ljeto najtoplije i zima najhladnija.
Astronomski, raspored ravnina Zemljine orbite i njenog ekvatora je takav da se ravnine sijeku u dva vremena, ekvinocija, kada su duljine dana i noći jednake. Na sredini između njih su solsticije, kada je Sunce na najvišem i najnižem mjestu na nebu sredinom dana. Ta se vremena mogu vrlo precizno odrediti i, budući da se javljaju blizu vremena kada se godišnja doba mijenjaju, koriste se za označavanje početka svake sezone.
Tako za nas u Europi:
Na južnoj hemisferi ciklus je pomaknut za pola godine.
U umjerenim geografskim širinama kao što je Velika Britanija, ciklus od četiri godišnja doba u godini dobar je prikaz vremenskog obrasca, ali u drugim dijelovima svijeta to nije tako. U polarnim regijama zapravo postoje samo dva godišnja doba, zima kada Sunce nikad ne izlazi i ljeto kada nikad ne zalazi. U tropima svake godine mogu postojati dvije vlažne i dvije suhe sezone, obje vruće. Na krajnjem istoku vladaju monsuni i postoje tri godišnja doba, hladno-suho, vruće-suho i vruće-vlažno.
Uzrok godišnjih doba je taj što je ravnina Zemljine orbite oko Sunca nagnuta prema ravnini ekvatora. To znači da se tijekom godine mijenja smjer sunčevih zraka u odnosu na tlo i broj sati dnevnog svjetla, a time se i količina sunčeve energije primljene na različitim geografskim širinama tijekom godine mijenja.
U stvarnosti ne postoje čvrsti i brzi kriteriji za određivanje početka svake sezone; početak proljeća, na primjer, može biti datum kada prvi cvjetovi narcisa ili prve ptice sviju svoja gnijezda. Datume ovih datuma ne samo da je iznimno teško odrediti, već se i prilično dramatično razlikuju u Ujedinjenom Kraljevstvu, a kamoli u ostatku svijeta.
Budući da su to dobro definirani datumi, ekvinocij i solsticij su vjerojatno jednako dobri kao i bilo koji drugi kriterij, iako isto toliko ljudi preferira jednostavnu upotrebu tri kalendarska mjeseca za svako godišnje doba, a proljeće je ožujak, travanj i svibanj.